Mentalno zdravlje studenata
-Sanja Diósy, univ.mag.psych.
Mentalno zdravlje studenata sve je više u fokusu, jer razdoblje studiranja donosi ne samo prilike za rast i otkrivanje vlastitih potencijala, nego i izazove koji traže snagu, podršku i brigu o sebi.
Sadržaj
1. Razdoblje studiranja – lijep, ali zahtjevan prijelaz
Razdoblje studiranja jedno je najljepših, ali i najizazovnijih životnih perioda. Osim akademskih očekivanja i velikih količina obaveza, studenti se često istodobno suočavaju s financijskim pritiscima, uspostavljanjem novih odnosa i preuzimanjem novih životnih uloga. Tijekom studiranja, zahtjevi su značajno veći nego u srednjoj školi te je potrebno imati daleko veću razinu samoregulacije i samodiscipline.
Dakle, kao i svaka druga nova životna uloga, i studiranje nosi sa sobom izazove koje osoba mora prevladati i prilagoditi se.
2. Mentalno zdravlje – više od odsustva poteškoća
Kad govorimo o mentalnom zdravlju, važno je napomenuti da ono ne podrazumijeva samo odsustvo bolesti. To je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno te je sposoban doprinijeti svojoj zajednici.
3. Pet stupova mentalne dobrobiti
Za očuvanje mentalnog zdravlja važno je ulagati u više međusobno povezanih područja koje ga sačinjavaju.
- Emocionalna dobrobit – da znamo prepoznati i izraziti svoje osjećaje, ali i da se znamo umiriti kad nam je teško.
- Psihološka dobrobit – odnosi se na to da se osjećamo funkcionalno, da imamo osjećaj svrhe, motivacije i da znamo koristiti svoje vještine.
- Društvena dobrobit – izrazito važna za studente. Odnosi s prijateljima, obitelji, kolegama i profesorima mogu nam biti snažan oslonac ili, ako su narušeni, veliki izvor stresa.
- Tjelesna dobrobit – podsjeća nas da su tijelo i um povezani: dovoljno sna, kretanje i zdrava prehrana imaju ogroman utjecaj na našu psihološku stabilnost.
- Duhovna dobrobit – to ne mora nužno značiti religiju, već pronalaženje osobnog smisla i vrijednosti koje nas vode. Kada imamo osjećaj da ono što radimo ima smisla, puno je lakše nositi se i s teškim periodima.
4. Društvena povezanost – najjači zaštitni faktor za studente
Kod studenata se socijalna komponenta (kvaliteta društvenih odnosa) pokazala kao iznimno zaštitan faktor za mentalno zdravlje, zbog toga je važno ulagati vrijeme i trud u društvene odnose.
5. Sve veći izazovi: anksioznost, stres i iscrpljenost
U posljednjih nekoliko godina svjedočimo porastu simptoma anksioznosti, depresivnosti, stresa, nesanice i emocionalne iscrpljenosti među studentima. Mnogi pritom ne potraže pomoć zbog osjećaja srama, uvjerenja da moraju “izdržati sami” ili nedostatka informacija o tome gdje im je podrška dostupna. Simptomi često ostaju skriveni i manifestiraju se kroz poremećaje spavanja, kronični umor, somatske tegobe, sniženo samopouzdanje i poteškoće u regulaciji emocija. Zbog toga je važno educirati studente o mehanizmima nastanka stresa te strategijama nošenja.
6. Kako nastaje stres: između okolnosti i misli
Stres kod studenata proizlazi iz kombinacije zahtjevnih životnih okolnosti i načina na koji ih student interpretira. Akademske obaveze, rokovi i očekivanja okoline sami po sebi nisu dovoljni da izazovu intenzivan stres, presudnu ulogu imaju misli poput „Ne smijem pogriješiti“, „Moram sve stići“, „Ako zakažem, razočarat ću sve“ ili „Svi drugi su bolji od mene“. Takve misli aktiviraju tjelesne i emocionalne reakcije – napetost, tjeskobu, nesanicu, iscrpljenost, što dodatno pojačava osjećaj pritiska i dovodi do izbjegavanja obaveza, odgađanja ili preopterećivanja. Zbog toga je važno prepoznati i preispitati takve automatske misli te razviti realističnije i fleksibilnije interpretacije. Kada studenti uče regulirati misli i ponašanja, njihova se razina stresa značajno smanjuje, a sposobnost suočavanja s akademskim zahtjevima raste.
7. Zajednički zadatak: stvaranje okruženja koje brine
Zaključno, mentalno zdravlje jednako je važno (ako ne i važnije) kao i akademski uspjeh. Fakultet i studentska zajednica imaju ključnu ulogu u stvaranju okruženja u kojem se svaki student može osjećati sigurno i podržano. Zbog toga mentalno zdravlje nije samo odgovornost pojedinca nego zajednički napor koji gradi zdravije i otpornije generacije studenata.
Kontakt
Email
[email protected]
Telefon
+385 91 557 0251
